Loše vesti za Srbiju u smogu: Korona opasnija tamo gde je vazduh zagađen
Osim što je, iz dana u dan, grad sa najvećim brojem novozaraženih koronavirusom u Srbiji, Beograd je često i na listi najzagađenijih gradova na svetu, a nije jedini grad u zemlji u kom građani teško dišu.
Sve više je naučnih studija koje pokušavaju da dokažu povezanost između zagađenja vazduha i koronavirusa, a jedna od njih ocenjuje da bi aerozagađenje moglo da dovede do porasta rizika od umiranja za oko 15 odsto.
Studija objavljena u medicinskom časopisu "Cardiovascular research" pokazala je da bi dugoročna izloženost zagađenosti vazduha, koja već izaziva prevremene smrti, mogla da dovede do porasta rizika od umiranja od kovida-19 u svetu u proseku za oko 15 odsto.
Ognjan Pantić iz Beogradske otvorene škole upozorava da su, tamo gde je zagađenje vazduha veće, veći i brojevi obolelih, hospitalizovanih i preminulih od kovida-19.
"Neke su studije bile detaljne, kao ona u Holandiji, koja je pokazala da gradovi koji imaju samo jedan mikrogram više zagađenja imaju i do devet dodatnih slučajeva oboljevanja, dodatna tri slučaja hospitalizacije i dodatna dva do tri smrtna slučaja. Slični su rezultati i za SAD i za Kinu. E sada, neke druge studije su pokušale da dokažu ove neke malo teže argumente, a to je pitanje da li uopšte opstaje duže taj virus u vazduhu, što je nešto za sada za šta nema dovoljno dokaza", objašnjava Pantić.
Udisanje zagađenog vazduha duže vreme za posledicu ima više preminulih od kovida najviše u Češkoj, Kini, Nemačkoj i Švajcarskoj, stoji u toj studiji. Zagađenje vazduha inače povećava rizik od mnogih bolesti - hroničnih plućnih bolesti, astme, bolesti srca, karcinoma, dijabetesa i drugih, a upravo ove bolesti predstavljaju povećan rizik od teškog ishoda COVID-19.
Pulmolog Tatjana Radosavljević podseća da kod hroničnih bolesnika, samo zagađenje vazduha može dovesti do fatalnih pogoršanja njihovih osnovnih bolesti.
"To znači da ti ljudi postaju veoma bolesni, zahtevaju bolničko lečenje, a nekad se to završi i smrtno. S druge strane, ti pacijenti su u grupi rizika da takođe na njih kovid-19 deluje na lošiji način i da smrtno završe zbog toga što oboljevaju od teških oblika bolesti", ističe Radosavljević.
A jedina zaštita, baš kao sa koronavirusom, je neka vrsta karantina. U vreme najvećeg aerozagađenja, kakvo je zima, ne treba izlaziti napolje. A ako se mora, onda sa maskama treba biti obazriv.
"Maska koju nosim štiti od kovid infekcije, ali ne i od aerozagađenja. Prave nano maske, N95 i cela ta serija jedino štiti od aerozagađenja", objašnjava Radosavljević.
Iako se Beograd već godinama bori sa zagađenjem, za čistiji vazduh u glavnom gradu, predlogom gradskog budžeta za 2021, gradska vlast predvidela je 45 miliona dinara manje u odnosu na ovogodišnji budžet. A republička vlast, premijerka Ana Brnabić u svom ekspozeu najavila je novi pravni i strateški okvir za rešavanje ovog problema. Do tada, teret odgovornosti za zagađen vazduh, baš kao za širenje koronavirusa, izgleda pada na građane.
Podsetimo, i Čačak je jedan od zagađenijih gradova ne samo u Srbiji. već i u regionu, ali i u svetu.
Prema podacima svetskog sajta za merenje nivoa zagađenosti, Čačak je 9. novembra ove godine, u kasnim popodnevnim časovima, imao najzagađeniji vazduh u Srbiji sa indeksom kvaliteta vazduha koji iznosi 193.
Prema podacima od 19 časova tog dana, na sajtu www.iqair.com, Čačak je u Srbiji bio na 1. mestu po zagađenosti, a prvu poziciju, sa neznatnim oscilacijama, imao je i prema merenjima tog pre podneva.
Detaljnjije o tome na linku: Čačak je trenutno najzagađeniji grad u Srbiji, u samom vrhu i na svetskoj lestvici
Izvor: N1, Epicentar press
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!