Danas je Svetski dan sova: Srbiju naseljava 10 vrsta mudrica
Svetski dan sova obeležava se svake godine 4. avgusta, objavilo je Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije na svojoj fejsbuk stranici.
Znate li da šumskih sova ima u svim delovima Srbije? Pametne su i dobro pamte svoju teritoriju. Ipak, mnogo njih strada na putevima tokom noći, ali su ugrožene i zbog sve veće seče šuma.
Sove ili noćne grabljivice (lat. Strigiformes) predstavljaju red uglavnom usamljenih ptica grabljivica u koji se danas ubraja oko 250 vrsta. Srbiju naseljava 10 vrsta ovih zanimljivih ptica. Love plen uglavnom noću u čemu im pomaže pretežno siva boja i skoro nečujan let. Dele se u dve savremene familije prave sove (Strigidae) i kukuvije (Tytonidae). Uglavnom se hrane sitnim sisarima, pticama i insektima, a pojedine vrste se hrane i ribom. Žive na svim kontinentima osim na Antarktiku, velikom delu Grenlanda i pojedinim ostrvima.
Foto: Pixabay.com
Većina sova je aktivno noću, kada love plen. Neke sove, međutim, love u sumrak ili u zoru.
Sa druge strane, dan obično provode odmarajući na granama drveća, na zidovima ili stenama, gde su dobro kamuflirane. Boja perja sova varira od crne, sive, mrke, preko rđastožute i rđastomrke do krem, beličaste ili bele, a sve u zavisnosti od staništa u kojima određena vrsta živi, a telo je prošarano mrljama, crtama, prugama, talasima ili cik-cak linijama. Boje i šare predstavljaju "zaštitnu odeću".
Uglavnom se hrani malim kičmenjacima, prvenstveno glodarima, koji su takođe noćne životinje, te time čine veliku korist za čoveka. Kada uhvati plen, sova ga rastrgne oštrim kljunom ili kandžama pre nego što ga pojede, osim u slučajevima kada je plen mali pa ga može pojesti celog. Varenje kod sove se vrši vrlo brzo, zahvaljujući bogatom lučenju jakih, rastvarajućih sokova, tako da se kanal za varenje vrlo brzo rasterećuje..[2] Nakon varenja hrane, sova izbacuje gvalice, odnosno povraća nesvarljive ostatke plena poput kostiju, krljušti i perja koje sažima u kompaktnu kuglicu okruglog ili izduženog oblika.
Foto: Pixabay.com
Jaja sove su obično bela i oblika skoro savršene sfere. Sova polaže od dva do dvanaest jaja, u zavisnosti od vrste, svakih 1-3 dana. Jaja se ne izlegu sva u isto vreme, te razlika u veličini izleglih mladunaca može da bude velika. Sove ne grade gnezda, nego traže sebi prigodno stanište na drvetu, podzemnim tunelima, na zgradama, štalama ili u pećinama.
Najmanja sova je patuljasta sova, teška oko 31 g. Neke pigmejske sove su tek nešto veće. Najveće sove su buljine ili velike ušare i sove vrste Bubo blakistoni, koje mogu doseći dužinu od 76,2 cm, raspon krila od preko 2 m i težinu od skoro 4,5 kg.
U mnogim delovima sveta, sove su povezivane sa smrću i nesrećom, verovatno zbog njihovog noćnog života i karakterističnog hučanja. Međutim, u nekim delovima sveta sove su bile povezivane sa mudrošću i uspehom, često prikazivane kao božiji ljubimci.
Foto: Pixabay.com
U grčkoj mitologiji, sova i, naročito, kukumavka, su obično povezivane sa boginjom Atinom, boginjom pticom, koja se povezivala sa mudrošću, umetnošću i raznim sposobnostima i, posledično, i sove su povezivane sa mudrošću. Nezvanično, sove predstavljaju maskotu Mense.
Rimljani, pored toga što su nasledili grčka verovanja u vezi sa sovama, su ih povezivali i sa smrću. Zbog toga, sova je predstavljala loš znak.
U Srbiji po narodnom predanju sova, u nekim krajevima Srbije određen rod iz porodice Sova, je vesnik smrti i veruje se da njeno oglašavanje neposredno iznad kuće ili na prozoru predskazuje skoru smrt nekog od ukućanina, često iznenadnu. Kasnije se u pokušaju suzbijanja ovog sujeverja pokušalo sa nametanjem univerzalne simbolike sove kao mudrosti.
Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Epicentar press
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!