Mala matura, velika zabuna
Vesna Jerotijević, rukovodilac resora za obrazovni sistem Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, napisala je otvoreno pismo povodom aktuelne situacije u vezi polaganja Male mature u periodu vanrednog stanja, a koje mi prenosimo u celosti.
Iza nas su ostali Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota i Vaskrs. Vaskrsni ponedeljak i utorak, Svetle nedelje, prethode danima koji su posvećeni Svetim mučenicima Evpsihiji, Terentiji i Antipi. Po jedan mučenik za svaki dan onlajn probnog završnog ispita.
Ministar Mladen Šarčević, najavio je da će proba male mature biti održana 22, 23. i 24. aprila, po unapred utvrđenom rasporedu, srpski jezik, matematika i kombinovani test. Da ne bi bilo iznenađenja, izvršena je i proba probe, to jest, testiranje platforme za onlajn probu male mature. Kako je pomenutoj platformi određenog dana, 14. aprila, bilo nemoguće pristupiti i uraditi demo verziju testa, pristupilo se otklanjanju zastoja. Iz Ministarstva prosvete stiglo je obrazloženje da su povremeni problemi očekivani i da se otklanjaju u hodu. Stiče se utisak, da su problemi očekivani, jer se odluke donose u hodu i stihijski, što dovodi do opšte zabune kada je polaganje završnog ispita u pitanju, kao i zaključivanje ocena na kraju školske godine.
Vesna Jerotijević, član Predsedništva USPRS; Foto: USPRS Moravički okrug, facebook
Omiljena i mnogo puta pomenuta reč u izjavama ministra Šarčevića, relaksirajuće, donela je mnogo stresa malim maturantima, njihovim roditeljima i nastavnicima. Kako iz Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja svakodnevno slušamo disonantne tonove, sve manje smo sigurni šta da očekujemo, a o relaksirajućoj harmoniji da i ne govorimo. Očigledno da je po sredi velika zabuna, jer zbunjeni su kako učenici, tako i nastavnici. Kako će izgladati polaganje male mature i prema kojim kriterijumima ćemo zaključivati ocene, pitanja su na koja zvaničnici još uvek nisu odgovorili.
Najavljeno je da će biti izmenjen Pravilnik o ocenjivanju, s obzirom na to da sada nema tromesečja, ni dosadašnjeg vida završnog ispita. Tanjug prenosi izjavu ministra Mladena Šarčevića, da će se proba male mature izvesti tako što će zadaci biti distribuirani putem onlajn platformi i RTS-a, a da će učenici imati mnogo vremena, tri dana po 12 sati.
"Na taj način želimo da im ukažemo da nema potrebe da prepisuju ili pitaju nekoga, jer to ne služi ničemu. Ti se testovi neće ocenjivati i služe samo za jednu vrstu dijagnoze, da postavimo dijagnostiku šta su prošli, šta nisu, da bismo onda još narednih mesec i po mogli da im dajemo jasnu podršku da bi se što bolje pripremili za malu maturu", kazao je Šarčević.
Kako su probom male mature, prema izjavi ministra, na ispitu i porodica i đak, roditelji svojim komentarima na društvenim mrežama upozoravaju da je dosta testiranja njihovog strpljenja i pozivaju na potpisivanje peticije protiv polaganja završnog ispita, zalažući se da se za upis u srednje škole učenici rangiraju prema uspehu. Ovakav model upisa imali smo 1999. godine. Prema istraživanju koje je rađeno posle izvesnog broja godina primene prijemnog ispita u srednje škole, rezultati sa prijemnog ispita u odnosu na uspeh iz škole razlikovali su se 2%, što nije veliko odstupanje, dok su troškovi organizacije ovakvog vida polaganja male mature itekako veliki.
S obzirom da, kako je najavljeno, povratka u školske klupe neće biti, a samim tim ni dosadašnjeg vida završnog ispita, učenici se pozivaju da na probnom testiranju ne prepisuju, jer to ne služi ničemu, osim kada ne znate kako da postupite, pa čekate scenario koji će se primenjivati u Evropi kada je završni ispit u pitanju. Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije već je skrenula pažnju, kako šire, tako i stručne javnosti na moguće probleme, sugerišući da se uvede specijalan zakon za postupanje u vanrednim okolnostima, kojim bi se ovakve situacije jasno definisale, a eventualne nedoumice otklonile.
Ostaje nam da se nadamo da će se, ukoliko u narednim nedeljama ne donesemo Lex specialis, u nekoj od zemalja Evrope pojaviti dobar scenario za upis u srednje škole. Ako smo, prema rečima epidemiologa imali srpski scenario, zašto bismo sada prepisivali evropski?
Izvor: Epicentar press
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!