Zbog OVIH "bauk predmeta" studenti ne završavaju fakultete
Zbog "bauk predmeta" koje studenti prenose iz godine u godinu, mnogi su ostali "zaglavljeni" na fakultetima, a neki čak i odustaju od fakultetske diplome.
Na ovim predmetima prolaznost na ispitima je mala, pa studenti ostaju na fakultetima duže i po nekoliko godina.
Ko položi Srpsku književnost 20. veka i Sintaksu srpskog jezika na Filološkom fakultetu, Farmakologiju na Farmaciji, Geografiju Srbije na Geografskom, Fiziologiju na Hemijskom, Analizu 1 i Analizu 2 na Matematičkom, Filozofiju na Pravoslavno - bogoslovskom, može da računa da je završio fakultet - kažu studenti.
U Rektoratu Univerziteta u Beogradu potvrđuju da problem postoji i da su još u oktobru tražili da im svi fakulteti dostave podatke kolika je prolaznost na ispitima na nivou školske godine.
"Fakulteti na različite načine prikazuju izlaske i prolaznost na ispitima, tako da nismo mogli da sagledamo pravu situaciju", kaže za Tanjug prorektor UB prof. Petar Bulat.
Uska grla na fakultetima predstavljaju oni ispiti gde je prolaznost tokom čitave školske godine manja od 30 odsto. Skoro da nema državnog fakulteta koji nema jedan ili dva takva predmeta.
Studenti kažu da je problem obimno gradivo, ali i zahtevni profesori. Sintaksa srpskog jezika Filološkom fakultetu glavobolju zadaje brojnim studentima.
I.S. kaže da se ispit sastoji iz testa, kolokvijuma, pismenog i usmenog dela.
"Meni je problem predstavljao kraći test iz interpunkcije koji se radi u okviru kolokvijuma. Dozvoljene su dve greške u suprotnom padate, odnosno ne možete na kolokviju", priča I.S. koji kaže da mu je ostao samo taj ispit i da ga "vuče" više godina.
Priča da su očajne i ostale kolege, da se dešavalo da student položi test, kolokvijum i pismeni deo ali da na usmenom, koji se sastoji iz tri dela, ne zablista i da opet mora sve iz početka u narednom roku.
Filološki fakultet; Foto: bg.ac.rs
Prof. Petar Bulat kaže da reaguje na svaku prijavu studenata ukoliko problem postoji sa nekim predmetima, a kao primer naveo je Geografski fakultet gde su se studenti žalili na malu prolaznost, stroge kriterijume na predmetu Geografija Srbije kod prof. Mile Pavlović.
"Poslednjih šest rokova bio sam na ispitima kod Mile Pavlović i istina je negde na sredini. Imali smo situaciju da ispit prijavi 40 studenata, izdađe na ispit 18, od tih koji izađu u prvih pet minuta prazan papir preda pola. Onda kažete kod Mile Pavlović se teško polaže. Naravno da se teško prolazi kada ne napišete ništa", rekao je Bulat.
On je dodao da će Univerzitet i u buduće reagovati na sve primedbe studenata, da je žalba stigla studenata sa Filološkog fakulteta i da će nakon godišnjih odmora i tu proveriti kakva je situacija.
Student prorektor UB Danilo Potparić naglašava da je ključni problem preopterećenost studenata i da treba uraditi podrobniju analizu predmeta koji imaju prolaznost ispod 30 odsto.
"Treba videti šta je problem da li preobimnost predmeta ili nedovoljan broj kolokvijuma kojima se studenti oslobađaju dela gradiva ili je u pitanju nešto treće", naveo je Potparić za Tanjug.
On je naglasio da predstoji novi ciklus akreditacije fakulteta i da su uputili zahtev Senatu BU da predstavnici studenata učestvuju kao članovi komisije za akreditaciju studijskih programa.
"Nadam se da ćemo na taj način svi zajedno uspeti da rešimo problem prolaznosti na pojedinim predmetima kroz studijske programe koji se akredituju", rekao je on.
Studenti Mašinskog fakulteta nekada su se mučili da polože matematiku, fiziku, mehaniku, a dekan tog fakulteta prof. Radivoje Mitrović kaže da više nemaju predmete gde je prolaznost manja od 30 odsto i da je uprava na tome intenzivno radila prethodnih godina.
"Godinama smo radili na tome da se sa profesorima koji predaju te predmete iznađe način da kroz dodatnu nastavu, kroz više samostalnih zadataka, studenti lakše savladaju gradivo i da bude veća prolaznost na ispitima", rekao je Mitrović.
I studenti na tom fakultetu su se organizovali i pomažu jedni drugima. Danas na tom fakultetu, tvrdi dekan, nema više predmete gde je prolaznost manja od 30 odsto.
Dešava se, kaže, da studenti prijavljuju, a da ne izlaze na ispite. Zbog toga su uveli da četiri puta može besplattno da se prijavi ispit, a da peti i svaki naredni put student mora da plati po 600 dinara.
"Dešavalo nam se da u januaru njih 600 prijave sve ispite, a da izađe svega 100 studenata. Problem je što mi odredimo 30 asistenata da dežuraju, 15 ili 20 učionica za polaganje, a njih dođe za dve sale. Maltretirali smo ljude bez potrebe. Nije cilj da oglobimo bilo koga, već da podignemo odgovornost na viši nivo", zaključio je on.
Izvor: Tanjug
Сматрам да је наш циљ и циљ државе, а то је повећање процента високообразованих. Навешћу мисли мог професора Бранислава Марковића из Науке о управљању који каже да је највећи проблем Србије мањак високообразованих. У случају наглих инвестиција наша земља неће имати довољан број високообразованих који би управљали системима. Мораћемо увозити стручни кадар и тиме доћи у ситуацију да странци управљају нашим системима и тиме бити колонија. У данашње време ратови се добијају информацијама и знањем. Да ли смо ми спремни за ту утакмицу са 6,5 високообразованих. Турска има 10% а ЕУ земље и преко 20% а план је много већи а постоје и рокови. Мислим да ми од дрвета не видимо шуму у смислу да испуњавањем стандарда Болоње ми добијамо на први поглед остварење једног стандарда али са друге стране смањујемо број високообразованих онемогућавањем старим студентима да заврше по старом програму студирање. Примарни циљ школства је повећање броја високообразованих а не смањење што се дешава укидањем старог програма. Сликовито речено то је стање канцера када ћелије организма нападају организам уместо да га бране. Зато мислим да шире треба посматрати проблем да би видели суштину и последице одређених радњи. Болоња сама по себи је добра ствар и треба је примењивати на начин да не прави штетне последице а штетне последицу су смањивање броја студената укидањем старог програма који је паралелан процес и који ничим не омета процес Болоње. То су два одвојена система. Треба схватити и да студенти нису испод стакленог звона већ су део друштва које није савршено а тиме ни они односно услови у којима живе. Грешка је полазити од замишљених идеализованих модела, калупа, јер модел је модел а живот нешто друго. Наравно да мотел треба да буде тенденција али брзину треба прилагођавати потреби да се сачувају ресурси а не да због калупа модела направи штета одбацивањем хиљада студената. Не може бити реформа смањење броја високообразованих већ увећање. Илустративна би ми била прича из основне школе о џину и љубичици где џин својим великим шакама не може да убере ситну љубичицу. Тако и у нашем случају примарна ствар је питање мере, брзине реформе којом не би правили штету и смањивали број високообразованих већ увећали продужетком рока. Као што сам рекао студенти нису испод стакленог звона у лабораторији већ део стварног света, друштва и трпе све утицаје који су у реалном свету од економских па до свих других свера друштва. Егзистенцијални проблеми су увек били присутни. Напоменуо бих да сви ми који студирамо радимо то јер верујемо у ову државу и боље сутра и да је пут ка успеху пут знања. Свако од нас у свом микросвету даје тај пример. Пример оптимизма и вере у боље сутра. А шта ће да види околина у микросвету нас студената када ти борци "оптимизма" буду покошени од државе реформом. Видеће да су управу они који нису уписали факултет већ се бавили шверцом..
Polažem ispite istog dana i časa, u istoj sali, po istoj knjizi i istim ispitnim pitanjima, i kod istog profesora, a za to plaćam paprenu obnovu i svaku prijavu ispita... Sad čitam ovakve izjave i ne mogu da verujem da neko pokušava da obmanjuje javnost neistinitim informacijama i tako pokuša da uništi budućnost nekoliko hiljada ljudi...
Poljoprivredni falultet u Novom Sadu smer Ratarsko-povrtarski studenti imaju najvise problema sa profesorkama Ivana Maksimovic predmet Fiziologija biljaka, prof Danica Bosnjak predmet Organizacija poljoprivredne proizvodnje. Fakultet zna za problem i kazu da redovnim profesorima ne mogu nista..citiram prodekana..." redovan profesor je zasticen kao beli medved i mi tu ne mozemo nista....ipak su nam to koleginice ne mozemo da se zameramo..." Svakako mnogo kolega se ispisalo zbog ove dve profesorke, inace su to dva poslednja ispita.
Na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu ispit iz Agrohemije studenti polažu godinama zbog profesorke Mirjane Kresovic. Prolaznost na njenom ispitu je jako mala, a velikom broju studenata je ostao još samo taj jedan ispit do diplome.
Filozofski fakultet Nis,smer anglistika Predmeti sa kojima studenti najvise imaju problema su sledeci: Sintaksa,Sociologija kulture i umetnosti,Americka knjizevnost,Anglo-americka knjizevnost,Engleski jezik 4,Semantika,Lingvistika
Davno je trebalo organizovati i nastavu i saradnju kao na Mašinskom fakultetu. "Ponavljanje je majka znanja" ili "Repetitio est mater studiorum", to je istinita latinska poslovica. Druga je stvar što rekapitulacija i utvđivanje zakonski nije obavezno na našim fakultetuma, za razluku od recimo Rumunije. Uz sve to ne treba zanemariti ni finansijski i koruptivni interes koji zahteva da na pojedinim ispitima prolaznost bude ispod 30%. I , naravno ako se na sve te pojave navedene i u tekstu i u komentarima zažmuri ,ispada da su studenti glupi , neradnici , bitange, lezilebovići i nesposobnjakovići!!
Na PF u Bg Obligacije,Medjunarodno privatno...pa to je ravno samoubistvu.Inace,moralo bi se malo pozabaviti pitanjem placanja apsolventskog staza koji ne sme preci 10000 dinara.Na sta to lici da se zavrsenje naplacuje kao obnova na pojedinim fakultetima.
Nama se gotovo svake godine menjaju predmeti tj.cepkaju se vec polozeni ispiti.Bolje da polazem sve odjednom ko stariji nego sve nesto iseckano,bog te pita i sta na izvestaju da napisem kada vise ne znam koji predmet polazem.Jedva cekam da zavrsim ako se jos nesto ne promeni.
Trebali bi malo analizirati Ekonomski fakultet u Beogradu. Koliko je dobra prolaznost i prosek studiranja govori činjenica da svake godine sve manje studenata upisuje fakultet. Recimo ispit iz Strategijskog menadžmenta svake godine menjaju knjigu i svaki put dodaju po 100 strana. Tako da je zadnji udžbenik oko 900 strana, pritom predmetni profesore ne da nisu spremni da izađu u susret starim studentima već neće da nam odgovore na mail. I ima još nekoliko takvih ispita!
400 i nesto studenata ceka da polozi ispit kod profesorke Mile Pavlovic na Geografskom fakultetu. Ministar cuti i stiti profesorku,kao i dekan,a ko stiti studente -NIKO! Godinama polazu kod nje da na kraju pojedini i odustanu, kada ce ministarstvo da resi taj Problem i da omoguce jos ispitivaca. Sramota!
Meni je licno najveci bauk bio kada sam izasla na ispit i videla da nam je promenjena literatura, nacin polaganja. Pa sve iz pocetka.
FTN Novi Sad: Statika1 i 2, Betonske konstrukcije. Preobimno gradivo i ispituju na usmenom kao da se brani doktorska disertacija, bukvalno te ispituju do detalja, dok nesto pogrsno ne odgovoris ili ne znas, pa da te na osnovu toga obore. Desavalo se iz ovih predmeta da niko ne polozi a izadje njih barem 50. Do sada su bile i Metalne konstrukcije ali stari profesor je otisao u penziju pa se nadam da je sad lakse.
Trebali bi da pomenete i Ekonomski fakultet u Beogradu i ispite od po 900 strana i svake godine nova knjiga,kao što je slučaj sa Strategijskim menadžmentom...pritom stari studenti ne mogu da se oslobode pitanja obzirom da je uslov odlazak na nastavu a nastava se održava najkasnije do 17h a naše radno vreme od 9-17h... Prema tome ima more takvih primera.
Beogradski ETF, smerovi računarska tehnika i informatika (RTI) i softversko inženjerstvo (SI): - Operativni Sistemi 1, 2. godina, profesor Dragan Milićev, za obavezni projekat dosta studenata ide na privatne časove - Sistemski Softver, 3. godina, profesor Dragan Bojić, za obavezan projekat dosta studenata ide na privatne časove; predmet je izboran za SI - Programski Prevodioci 1, 4. godina, profesor Dragan Bojić, za obavezan projekat dosta studenata ide na privatne časove - Mikroprocesorski Sistemi, 4. godina, docent Saša Stojanović, prolaznost na lab vežbama koje nose 60% ocene umerena, često spremanje na privatnim časovima - Računarski VLSI Sistemi, 4. godina, docent Saša Stojanović, prolaznost na lab vežbama koje nose 60% ocene loša, značajan broj studenata nije uspeo da ispinu uslov odnosno sigurno obnavljaju 4. godinu i prenose taj ispit; predmet je izboran za SI Napominjem da su ovo podaci za studente po Bolonji. U prvim rokovima prolaznost je dosta slaba i uglavnom je <10%, nekad i <3%.
Dovoljan je jedan takav profesor ili preobiman udzbenik (cesto ih pisu da fasciniraju kolege a ne kao ucilo) I da izgubite par godina na polaganje tog ispita. Tako postanete veciti student a to otvara nove probleme.
Ocena nije merilo znanja samo učenika, već zajednički uspeh (ili neuspeh) učenika i nastavnika. Tako je u školi, tako treba da bude i na fakultetima. Džabe je neko stručnjak u nekoj oblasti, možda vrstan naučnik, ako nije dobar pedagog i metodičar, nije mu mesto za katedrom
Međunarodno javno pravo, Obligaciono pravo i Trgovinsko pravo na Pravnom fakulteu u Nišu. Ispiti su teški, obimni i sem MJP ne postoji mogućnost parcijalnog polaganja (ni za stare studente, ni za Bolonjce).
Strategijski menadžment na ekonomskom fakultetu u Beogradu.. Kamen spoticanja mnogim starim studentima. Koliko god da se trudiš da razumeš, onu matriju jednostavno moraš da učiš napamet, jer je toliko nabacano i suvoparno, da druge metode jednostavno nema. Za spremanje takvog ispita potreban je ozbiljan kontinuitet u učenju koji mi stariji studenti ne možemo da ostvarimo. Zato bi bilo dobro da nam nekako olakšaju polaganje ovog ispita, kroz kolokvijume ili u delovima.
Smatram da problem ovih studenata nije samo preobimno gradivo vec I sam odnos prema njima.Fakukteti bi trebalo da nadju nacin I izadju im u susret u smislu,konsultacija,pa zasto ne I nekih vezbi I dodatnih predavanja vikendom,jer koliko znam vecina njih je zaposlena I tesko je pohadjati nastavu radnim danom.Sve se moze postici zajednickim radom I trudom Ali treba naci kompromis I ukljuciti I jednu I drugu stranu da bi se problem resio.
Smatram da problem ovih studenata nije samo preobimno gradivo vec I sam odnos prema njima.Fakukteti bi trebalo da nadju nacin I izadju im u susret u smislu,konsultacija,pa zasto ne I nekih vezbi I dodatnih predavanja vikendom,jer koliko znam vecina njih je zaposlena I tesko je pohadjati nastavu radnim danom.Sve se moze postici zajednickim radom I trudom Ali treba naci kompromis I ukljuciti I jednu I drugu stranu da bi se problem resio.
Imamo pravo da završimo po predmetu po kom smo započeli
Strategijski menadzment na ekonomskom fakultetu je preobiman, knjiga pisana u dva stubca sa mnogo strana. Pojmovi koji se koriste nisu prilagodjeni ljudima koji tek uce taj predmet...pola ne razumemo. Previse nabrajanja koja se moraju znati napamet. Mnogi studenti vracaju cedulje jer prosto ne mogu sve da nauce. Profesori su korektni ali gradivo je nejasno,nabacano bez ikakvog reda.
Strategijski menadžment na ekonomskom fakultetu u Beogradu.. Kamen spoticanja mnogim starim studentima. Koliko god da se trudiš da razumeš, onu matriju jednostavno moraš da učiš napamet, jer je toliko nabacano i suvoparno, da druge metode jednostavno nema. Za spremanje takvog ispita potreban je ozbiljan kontinuitet u učenju koji mi stariji studenti ne možemo da ostvarimo. Zato bi bilo dobro da nam nekako olakšaju polaganje ovog ispita, kroz kolokvijume ili u delovima.
Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu najveci problem su prof Danica Bosnjak i predmet Irganizacija poljoprivredne proizvodnja, inace poslednji ispit Ratarskom smeru ...generacije studenata cekaju ili da umre ili ode u penziju. Za njom sledi jos jedna prof Uvana Maksimovic predmet Fiziologija biljaka, takodje se zena izivljava narocito prema starim studentima, do te mere da ih ispravlja i ono sto je ona licno napisala (prepisala), poslednja tri roka nijedan student nije polozio. Fakultet zna za problem i naravno nista ne preduzima, odgovor kad im se student obrati je ipak nam je to koleginica ne mozemo da se zameramo..a redovan profesor je zasticen kao beli medved...ali njima takve osobe odgovaraju jer je prijava ispita 1650 din. Zato smo veciti studenti, treba docekati da odu u penziju ili umru. Na moje pitanje za izuzece profesora i da mi se omoguci polaganje kod drugog odgovor je tako nesto ne moze. Zasto ne moze...i na sudjenju kad vam se sudija ne svidja i pristrasan je imate pravo na izuzece..zasto bi profesori bili izuzetak pa nisu jedini svakako.
Na Pravnom fakultetu u Nisu, to je Trgovinsko pravo. Profesor je vrlo korektan, ali je ispit na preko 1000 strana i strucan. Taj ispit zahteva ozbiljno ucenje, a nema nikakvih olaksica u vidu da se makar neki deo skloni putem testa, ili bude podeljen na dva dela.
Obligaciono pravo i Međunarodno privatno pravo položiti ravno je prolasku kroz pakao.Testovi sa pitanjima koja su dvosmislena i trosmislena,gde se ne radi samo o znanju pa posle toga usmeni na kome zapneš dok trepneš.I prolaznost je puno puno manja od tih famoznih 30%.
Srbisti na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici godinama muče muku s Romantizmom. Mnogi studenti zbog tog ispita godinama plaćaju obnovu apsolventskog staža u iznosu od 48.000 dinara!