SRBIJO, PAMTI I NIKAD NE ZABORAVI: 20 godina od NATO agresije (FOTO)
Pre 20 godina na mirnu evropsku državu sručile su se zločinačke NATO bombe. Agresija NATO-a protiv Jugoslavije od marta do juna 1999. godine, opravdavana tobože brigom o obespravljenom albanskom stanovništvu Kosova i Metohije, trajala je 78 dana.
24. marta 1999. godine, NATO je otpočeo zločinačku i ubilačku agresiju na našu zemlju pod izgovorom "sprečavanja humanitarne katastrofe" Albanaca na Kosovu i Metohiji. Agresijom na suverenu zemlju NATO je pogazio Povelju UN, ali i sopstveni osnivački akt kojim je pola veka ranije definisan kao odbrambeni savez. Do napada je došlo mimo saglasnosti Saveta bezbednosti UN, suprotno dokumentu o evropskoj bezbednosti iz Helsinkija, pa i nasuprot ustavima pojedinih država članica NATO.
24. MARTA 2019. u 19:45, Na Trgu kralja Milana u Nišu, Srbija odaje počast žrtvama bezumne NATo agresije koja je počela pre tačno 20 godina na isti dan, čas i minut. Patrijarh srpski, Njegova Svetost, g Irinej, predvodiće molitvu za duše stradalih a komemoraciji će prisustvovati predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, predsednik BiH Milorad Dodik, Vlade Srbije i Republike Srpske, ambasadori Rusije, Kine i drugih prijateljskih zemalja!
Na centralnom obeležavanju u Kragujevcu govoriće Novica Antić, predsednik Vojnog sindikata Srbije, pukovnik Zoltan Dani, komandant raketne jedinice koja je oborila F-117, Albert Andijev, ruski dobrovoljac koji je izgubio oko na Košarama, i Duško Vukotić, predsednik Udruženja veterana Republike Srpske. Preko video-linka obratiće se general-pukovnik Vladimir Lazarević, general Božidar Delić, grčki kapetan Marinos Ricudis, koji je odbio da bombarduje Srbiju 1999.
Tokom 78 dana ubijeno najmanje 3.000, a ranjeno i povređeno više od 12.500 ljudi. Poginulo je, ili nestalo, 1.008 pripadnika vojske i policije, od čega je 659 pripadnika vojske, a 349 pripadnika policije. Teže i lakše ranjeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 dece.
U zločinačkom bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok su 38 razoreni.
Tokom agresije izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.
NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 "kasetnih bombi" od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina, i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom (a posledice od osiromašenog uranijuma tek ovih godina vidimo po sve većem procentu obolelih od kancera).
Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dve rafinerije, u Pančevu i Novom Sadu, a snage NATO su prvi put upotrebile i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.
Poslednji zločinački NATO projektili na Srbiju pali su 10. juna, u 13:15 nedaleko od Kosovske Kamenice.
Institut za javno zdravlje srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je podatke:
Pre bombardovanja 1997. u Srbiji je od malignih bolesti umrlo 16.973 osoba, a 2007. taj broj se popeo na 20.417, što predstavlja porast od 20%.
VREME RASPADANJA URANIJUMA JE 4,5 MILIJARDI GODINA
POSLE BOMBARDOVANjA 1999. DOŠLO JE DO PORASTA BROJA OBOLELIH OD TUMORA (Prim. dr Radomir Kovačević, načelnik sektora za radiološku zaštitu "Dr Dragomir Karajović"). POSLEDICE TRPIMO I DANAS.
ZLOČIN NAD DECOM
U NATO intervenciji 88 maloletne dece je izgubilo život. Mala Milica Rakić kanonizovana je kao simbol njihovog stradanja.
Milica Rakić postala je simbol stradanja i nevinih žrtava u NATO bombardovanju Srbije i Crne Gore 1999.
Spomenik Milici Rakić nalazi se u Tašmajdanskom parku u Beogradu, dok je njena bista po treći put postavljena na spomenik deci žrtvama nastradalim u NATO bombardovanju, jer je dva puta bila meta vandala.
U Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Manastiru Tvrdoš kod Trebinja naslikana je freska male Milice zajedno sa ostalim mučenicima.
Na fresci, koja je delo đakona Nikole Lubardića iz Beograda, piše "Sveti novomučenik od NATO. Milica dete".
Izvor: srpskaistorija.com (Đorđe Bojanić)
Dve decenije od NATO agresije na Srbiju. Čačak bio na udaru 11 puta. Srušene su tri velike fabrike, poginulo šestoro ljudi, dok su 22 lica povređena.
Bombardovanje "Cera" i "Remonta"; Foto: Jihad Abdallah
Prve NATO bombe na Čačak pale su 25. marta na selo Katrga kada je stradalo domaćinstvo R. Domanovića. Predajnik RTS-a na Ovčaru je bio meta nekoliko puta. Prve bombe su ga pogodile 15. aprila, a zatim se ponovo našao na udaru 22. aprila i 11. maja. Sloboda je prvi put bombardovana 28. marta u jutarnjim satima, tačnije u 4:45. Drugi napad na kompaniju Slooda dogodio se 30. marta u 04:10. U svojoj kući tada je poginula Mileva Kuveljić, prva žrtva u Čačku. Treći napad na Slobodu dogodio se 6. aprila, a četvrti 12. aprila. Prvi napad na fabriku Cer i Tehničko-remontni zavod se dogodio 1. maja. Drugi napad na ove dve fabrike se dogodio 10. maja i tada su nastradale četiri osobe. Trajno je bilo oštećeno oko 3.000 stambenih objekata.
Rodoljub Petrović
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!