Crnogorci će znati Hari Potera, ali ne i Desanku, Šantića, Zmaja...
Iz školske lektire u Crnoj Gori izbačeni su srpski klasici - dela Desanke Maksimović, Alekse Šantića, Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića, Dobrice Ćosića... ali će zato đetići znati dogodovštine Harija Potera.
Ne moraju se više znati Desankina "Krvava bajka", Zmajev "Ala je lep ovaj svet" , "O, klasje moje" Branka Radičevića, Čosićevo "Daleko je sunce", koje su napisali sprski pisci, ali ni dela crnogorskih - "Tim Lavlje srce" (Čedo Vuković) ili "Mali pirat" (Anton Staničić).
Umesto toga obavezna lektira je "Gospodar prstenova" Džina R. Tolkina i "Hari Poter" Džoane Rouling.
Podgoričke "Vijesti" prenose i pravdanje tamošnjeg Zavoda za školstvo, da "liste obavezne lektire ne ograničavaju nastavnike da odaberu neki od ovih naslova".
Na ovakvu vest u "Kuriru" je zgrožen i profesor sa Katedre za srpski jezik Filološkog fakulteta Beogradskog univerziteta, Veljko Brborić, koji kaže da su "ljudska pamet i ljudska glupost neograničene", i da predlaže crnogorskim kolegama da decu uče afričkoj književnosti, kada im već Desanka Maksimović ne treba kao ni Njegoš ili Matija Bećković.
Istoričar Čedomi Antić kaže da priča nije jezička, ni kulturološka, već politička.
"Reći će 'ubacujemo Harija Potera, modernizujemo se' ali suština je da dvadeset godina grupa nestručnih ljudi poništava identitet čitavog jednog naroda", kaže Antić, kome je zbog "anticrnogorskih stavova" zabranjen dolazak u Budvu na predstojeću proslavu 100 godina oslobođenja grada i prisajedinjenja Crne Gore Srbiji.
Izvor: Mondo
"Hari Poter" i "Gospodar prstenova" uvedeni su i u lektiru školske dece u Srbiji, i to još 2009. godine, ali ne na uštrb crnogorskih ili srpskih pisaca. One su zamenile druge klasike bez kojih njihovi roditelji ne mogu da zamisle kulturu i opšte obrazovanje- "Družinu sinjeg galeba" Toneta Seliškara, "Beli očnjak" Džeka Londona i "Srce" Edmonda de Amičisa.
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!