Novinarska udruženja zovu na tišinu, sedam zahteva UNS-a
Novinarska udruženja pozvala su novinare i medije da se na Svetski dan slobode medija 3. maja pridruže međunarodnoj akciji "Pet minuta gromoglasne tišine".
UNS i NUNS na medije apeluju da 3. maja od 11:55h do 12h isključe ton i zamrače ekrane.
Nezavisno udruženje novinara Srbije i Granski sindikat kulture, umetnosti i medija "Nezavisnost" ističu da je cilj akcije nadležne i najširu javnost još jednom upozoriti "na katastrofalan položaj novinarske profesije, medija i medijskih radnika u Srbiji".
"Koliko su slobode medija i javnog izražavanja ugrožene, a time i pravo građana na nepristrasno, objektivno i fer informisanje, pokazuju i sve meritorne međunarodne organizacije, uključujući Evropsku komisiju i Reportere bez granica, koje su u svojim najnovijim izveštajima upozorile na zabrinjavajuće nazadovanje Srbije", navodi se u saopštenju.
NUNS i "Nezavisnost" su povodom Dana slobode medija ukazali da je Srbija već dugo bez medijske strategije kojom bi se trasirao razvoj medija i stvorili uslovi za neometan rad redakcija i novinara.
"Svedoci smo, međutim, da je vlast sebi dozvolila da se utvrđivanje strateških pravaca razvoja u medijskoj oblasti odvija bez učešća najznačajnijih novinarskih i medijskih udruženja, pa je potom i tako pripremljen dokument povukla bez ozbiljnog obrazloženja. Istovremeno, na svim nivoima predstavnici vlasti najčešće zloupotrebljavaju novac namenjen za projektno sufinansiranje medija, formirajući nestručne komisije koje ogromna sredstva dodeljuju mahom poslušnicima bliskim vlastima, ostavljajući tako većinu nezavisnih medija bez izvora prihoda", naveli su NUNS i "Nezavisnost".
Ukazali su i da su su plate novinara u Srbiji na samom dnu lestvice među svim profesijama, koje traže visok nivo znanja i integriteta, kao i da mlade kolege i koleginice u honorarnom odnosu najčešće rade volonterski ili za svoj rad dobijaju ponižavajuće male naknade, bez ikakvih drugih radnih i socijalnih prava.
Pozvali su sve medijske radnike da se zajedno suprotstave daljem uništavanju profesije i da zajedno vrate ugled novinarstvu i poverenje građana u njihov rad.
"Naš posao je da ih odgovorno i neprostrasno informišemo. Nije posao novinara i medija da budu portparoli i megafoni političkih i ekonomskih moćnika, već da pomogu stvaranje kritičke javnosti, koja može kvalitetno odlučivati samo ako dobija kvalitetne informacije", podsetili su NUNS i "Nezavisnost".
Istakli su da je zadatak svake vlasti, pa i aktuelne u Srbiji, da obezbedi uslove za slobodan rad novinara i medija, za slobodnu i fer utakmicu na medijskom tržištu, bez pritisaka i cenzure, zloupotrebe javnog novca i javnog prostora, klevetanja i omalovažavanja novinara i novinarki i medija.
NUNS i "Nezavisnost" još jednom zahtevaju od nadležnih organa da rasvetle ubistva Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića, te da nalogodavce i krivce privedu pravdi.
"Zahtevamo i da se rasvetle napadi na ostale koleginice i kolege, posebno da se unapredi zaštita novinara i novinarki od sve češćih sajber-pretnji i pritisaka. Novinari/ke koji rade u strahu za sopstveni život, sopstvenu egzistenciju i opstanak svojih porodica i medija ne mogu biti objektivni", navodi se u saopštenju.
Udruženje novinara Srbije objavilo je proglas u kojem se navodi da će prošlu godinu novinari pamtiti ne samo po incidentima, fizičkim i verbalnim napadima i pretnjama čak i na dan inauguracije predsednika Srbije, nego i po blokadama računa velikim medijskim kućama, štamparijama i drastičnim zloupotrebama sistema projektnog sufinansiranja.
Dodaje se da je u godini za nama Poreska uprava držala u blokadi skoro četiri meseca račune kompanije "Adria media grupe", u okviru koje posluje tabloid Kurir, zbog "opasnosti da poreski obveznik osujeti naplatu poreza", da su skoro 10 meseci u blokadi i računi Kompanije Novosti i Štamparije Borba zbog neplaćenih poreza, iako u ovim kompanijama država ima upravljačka i vlasnička prava.
Navodi se i da je "Vlada na mesto državnog sekretara u Ministarstvu kulture i informisanja postavila Aleksandra Gajovića, koji je propagirao šovinističke predrasude prema ženama, zbog čega je UNS izašao iz Radne grupe za izradu medijske strategije", kao i da je Skupština Srbije odbila predlog UNS-a i NUNS-a da ugledni novinar Živojin Rakočević bude član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije pa je skoro tri godine upražnjeno mesto koje pripada novinarima u tom antikorupcijskom telu.
"U godini između dva Svetska dana slobode medija povećane su zloupotrebe u projektnom sufinansiranju medija. Na konkursu u Smederevu, koji je samo jedan od drastičnih primera, od 20 miliona dinara koliko je odobreno 14 miliona dinara nenamenski je potrošeno", navodi se u proglasu UNS-a i dodaje da su lošem položaju posebno lokalnih medija pripomogle i banke, koje poput Rajfajzen, Vojvođanske, Sosijete ženeral i Inteza banake, odbijaju da kreditiraju lokalne medije i udruženja građana bez obzira na njihovu kreditnu sposobnost.
UNS zbog svega toga ispostavlja sedam zahteva, od kojih je prvi - da Vlada uspostavi istinski dijalog sa medijskom zajednicom, bez favorizovanja bilo kog njenog dela, kako bi bio nastavljen rad na izradi Strategije razvoja sistema javnog informisanja do 2023. godine (Medijska strategija).
Naredni zahtev je da Vlada u izradi Medijske strategije i njenom sprovođenju kroz zakone podrži rešenja kojima podstiče rad medija koji poštuju profesionalne i etičke standarde i socijalna prava novinara i medijskih radnika, a potom i da u okviru Medijske strategije posebno bude razrađena strategija za opstanak i razvoj lokalnih medija.
U četvrtom zahtevu UNS traži da Vlada prihvati njihove zahtev da se izmenama medijskog zakonodavstva osigura obaveza lokalnih samouprava (osim gradova sa više od 300.000 stanovnika) da izdvajaju najmanje dva odsto budžeta za projektno sufinansiranje medijskog sadržaja uključujući i informativne programe.
Zahteva se i da do promene medijskog zakonodavstva Vlada, odnosno Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu i Ministarstvo kulture i informisanja, jasno daju na znanje lokalnim samoupravama da neće tolerisati zloupotrebe u projektnom sufinansiranju medija, kao i da Vlada pruži neophodnu podršku Komisiji za istraživanje ubistava novinara kako bi što pre bila podignuta optužnica za ubice novinara Milana Pantića i bile rasvetljene okolnosti smrti Dade Vujasinović, a pravosuđe efikasno procesuira ove slučajeve.
Poslednjim zahtevom traži se da Specijalno tužilaštvo za ratne zločine počne da radi svoj posao i kada su u pitanju sudbine više od 40 novinara i medijskih radnika srpskih redakcija ubijenih u građanskom ratu u bivšoj Jugoslaviji, tokom NATO agresije 1999. godine, kao i na Kosovu i Metohiji od 1998. do 2005. godine, umesto što godinama, bez rezultata, po prijavi NUNS-a istražuje odgovornost novinara osumnjičenih za pripremu i organizovanje ratnih zločina i genocida.
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!